Porodica Čavor njeguje tradiciju stočarstva i proizvodnje pršuta i sira, čineći rodne Njeguše prepoznatljivim po domaćim specijalitetima. Dragan Čavor, direktor i suvlasnik firme „Niksen Čavor” doo Njeguši je prije 42 godine (1978.) ovaj posao naslijedio od roditelja, svojim radom osavremenio, proširio kapacitete, a sada sa poslom nastavlja njegov sin Nikica Čavor, što ga čini zadovoljnim i ponosnim ocem.
Čavori su pioniri u uspješnom povezivanju sopstvene proizvodnje svježeg svinjskog mesa sa proizvodnjom suhomesnatih artikala i njihovim plasmanom kroz turizam. Imaju farmu svinja u Spužu, nekadašnji „Agrokombinat”, gdje godišnje proizvedu oko 22 hiljade tovljenika i prasadi do 30 kilograma, koje prodaju stanovnicima Crne Gore na dalji uzgoj. Svinje sa farme u Spužu sopstvenim prevozom dovoze u klanicu na Cetinju, gdje se vrši obrada mesa. Dio mesa se doprema hladnjačama u objekte „Voli” Podgorica, odakle se distribuira širom Crne Gore, a drugi dio se šalje u sušare na Cetinju, za pripremu njeguških specijaliteta. Da ponuda bude kompletna, bave se i proizvodnjom kravljeg sira na Njegušima, gdje već 15 godina imaju farmu od 70 krava, a kruna svega je ponuda sopstvenih proizvoda u restoranu njihovog hotela „Monte Rosa” na Ivanovim koritima.
– U sušari u Njegušima u toku je sezona sušenja njeguških specijaliteta na tradicionalan način. Meso se obrađuje na tradicionalan način: ručno soljenje plećki, panceta, pečenica, vrata, špic rebara. Kobasica se pravi od začinjenog usitnjenog mesa, napunjenog u crijevima, a potom sve to ide na dim. Nedostaje nam naša domaća so iz Solane Ulcinj, koja je bila važan faktor za proizvodnju originalne domaće pršute sa Njeguša – kaže Čavor i objašnjava da je objekat sa sušarom sagrađen po evropskim standardima i uskoro će imati evropski izvozni broj.To je jedan od najvećih objekata(ako ne i najveći) takve vrste u Crnoj Gori, gdje se proizvoda obavlja isključivo na tradicionalan način. Do sada, kaže, nisu imali zvaničnu podršku Ministarstva poljoprivrede, sve su investirali iz sopstvenih sredstava i kredita. Sopstvenim uzgojem svinja Čavori su vratili staru slavu „njeguškom pršutu” čiji je kvalitet minulih godina devalvirao upotrebom uvoznog mesa (iz Holandije), sa etiketom „njeguški”.
Na Njegušima se, dodaje, zadnjih godina izgradilo mnogo savremeno opremljenih sušara i sada Udruženje proizvođača njeguških specijaliteta, formirano 2003. godine, broji oko 15 članova- proizvođača zaštićene crnogorske oznake „Njeguški brend”.
– Treba i dalje poboljšavati uslove, pratiti evropske standarde, ali nikako zapostavljati i isključivati tradiciju. Širenjem svoje proizvodnje steći će se potreba za izvozom van Crne Gore. Udruživanjem i kooperacijom će se vrlo brzo uvećati proizvodnja i uposliti određen broj ljudi koji iskažu volju za kooperacijom.To mislim i na proizvodnju(tov) svinja, jer tu postoji interesovanje i određeni uslovi za tu vrstu saradnje. Nadam se da će to nova vlast prepoznati i podržati novim mjerama koje bi unijele sigurnost proizvođača za dalji razvoj i širenje, a značajno smanjiti deficit Crne Gore – poručuje Dragan Čavor.
M.D.POPOVIĆ

---

Ukus i miris geografskog porijekla
Ukus i miris geografskog porijekla

– Našom proizvodnjom svježeg svinjskog mesa na farmi u Spužu došli smo do prvog autohtonog proizvoda koji podrazumijeva sopstvenu sirovinu (uzgoj mesa) i sušenje. Pršut i sir proizvedeni na Njegušima mogu se nazvati „njeguški“, jer smo još 2003. godine uradili geografsku zaštitu, koja se od skoro pčela primjenjivati i time se počeo vraćati kvalitet tih proizvoda. U elaboratima struke je utvrđeno da je na prostoru Njeguša aktivna jedinstvena „ruža vjetrova“ u spoju planinskih i morskih vazdušnih strujanja, koja te proizvode čini posebnim, specifičnim i daje im jedinstven ukus i miris – ističe Čavor.


Za opstanak mladih
Za opstanak mladih
– Ključ uspjeha je posvećenost, volja, upornost u stvaranju onoga što vjerujete da dobro radite. Proizvodnja hrane i plasman kroz turističku ponudu mogu značajno uticati na dalji razvoj sela i opstanak mladih u njima, a time smanjiti nezaposlenost i podići životni standard – kaže Dragan.